Dnevni Portal

U noći s petka na subotu s parkirališta Doma zdravlja u Karlovcu nepoznati je lopov ukrao, ni manje ni više, nego vozilo Hitne pomoći! Namjenski Citroen Jumper vrijedan 274 tisuće kuna nestao je u Mačekovoj ulici u Karlovcu, no potraga za njim sretno je okončana već u subotu, kad je oko 14 sati pronađen u selu Velemerić, udaljenom od Karlovca nepunih 20 kilometara.

Neslužbeno doznajemo da su medicinski uređaji instalirani u vozilu ostali netaknuti, a policija i dalje traga za počiniteljem, ali i motivima ovog neobičnog pothvata.

Mnogi maštaju o konzumiranju finih i kaloričnih jela i da pritom ne dobiju ni kilograma više. John Perry jede što god stigne, a ne može se udebljati. Kako?

Tijelo Johna Perryja, 59-godišnjeg Britanca iz Ilforda, proizvodi šest puta više inzulina nego je potrebno te se stoga ne može udebljati unatoč tome što u sebe unosi velik broj kalorija.

Perry redovito jede svu hranu koju bi trebali izbjegavati da se ne udebljamo - čips, čokoladu, junk food, ali njegova je težina stabilna - 75 kilograma.

Rekao je da je kao dječak bio bucmast, ali s 12 godina masnoća se rastopila gotovo preko noći. Liječnici su pomislili da odbija jesti ili da ima čir na želucu. Isprva je počeo jesti više kako bi dobio na težini, ali to mu nije pomoglo.

'Bio sam toliko mršav da mi je bilo neugodno u svlačionici prije treninga skinuti se i obući dres. Počeo sam jesti mnogo čokolade misleći da ću tako dobiti na težini, ali nisam se nikako mogao udebljati'', ispričao je Perry.

Liječnici su ga testirali desetljećima kako bi otkrili što nije u redu. Nedavno su došli do spoznaje da njegovo tijelo proizvodi šest puta više inzulina od prosjeka. Kažu da bi ovo stanje moglo biti 'raj za ljubitelje mršavosti'.

Od 1996. do kraja ožujka HNB je iz upotrebe povukao 392 milijuna komada novčanica ili 55 posto dosad izdanog hrvatskog novca

Većina građana ne zna da je vijek novčanica kojima se svakodnevno služe vrlo kratak te da se stalno u opticaj puštaju nove. Novčanice od pet, deset i dvadeset kuna najčešće traju godinu i pol, dok one u većim apoenima imaju prosječan vijek trajanja do 25 mjeseci. S obzirom na to da se godišnje povuče ili upotrijebi, odnosno zamijeni, oko 30 posto svih nacionalnih novčanica, jasno je da je riječ o permanentnom i složenom procesu. Kako je, prema podacima Hrvatske narodne banke, u opticaju 128,43 milijuna komada novčanica u vrijednosti 15,2 milijardi kuna, proizlazi da se godišnje "uništi" novčanica koje nominalno vrijede više od četiri i pol milijarde kuna.

Kuna na razini eura
Kako objašnjava direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke Boris Raguž, na godišnjoj razini Hrvatska narodna banka zamijeni gotovo 50 milijuna takvih novčanica koliko ih je povučeno iz uporabe i uništeno 2007. godine. Budući da je riječ o impresivnoj količini novca, težine oko 35 tona, HNB ima za tu svrhu godišnji trošak od oko 15 milijuna kuna. Od 1996. godine do kraja ožujka ove godine ukupno je povučeno i uništeno putem sustava HNB-a 392 milijuna komada novčanica ili 55 posto ukupno izdanog novca u Hrvatskoj. Raguž pojašnjava da Hrvatska narodna banka strogo pazi na kakvoću svojih banknota te da je na razini standarda EU. Naime, očekuje se da će i Hrvatska u bliskoj budućnosti ući u Europsku uniju i kao platežno sredstvo uvesti euro, a u HNB-u su spremni za to. Cjelokupna infrastruktura, dakle HNB u suradnji s poslovnim bankama, ima za cilj potpunu primjenu tih standarda do kraja 2009. godine što je i ciljano vrijeme za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Štoviše, nacionalna valuta već se neko vrijeme izrađuje u ovlaštenim tiskarama novca koje proizvode novčanice s najvišom razinom zaštite, u razini eura. "Tiskanje novca je zanat koji se usavršava sto i više godina tako da je teško i skupo ući u to. Ekonomska računica pokazuje da se za zemlje s manje od 25 milijuna stanovnika ne isplati imati vlastiti sustav tiskanja novca. U Europi postoji 12 licenciranih tiskara za proizvodnju eura, koje i za veći dio svijeta odrađuju taj posao, pa tako i za Hrvatsku. Potrebe HNB-a za novčanicama tiskara obavi za dva-tri mjeseca", pojasnio je Boris Raguž. U Direkciji trezora HNB-a objašnjavaju da se prosječna cijena izrade novčanice kreće oko 50 lipa po komadu. Manji apoeni imaju manji stupanj zaštite te je njihova cijena oko 40 lipa, dok oni veći dostižu cijenu od 60 lipa po novčanici. Banka kojoj je na čelu Željko Rohatinski svake godine prati gospodarske pokazatelje te predviđa potrebe i izrađuje plan u vezi s gotovim novcem u Hrvatskoj. Tako, prema Raguževim riječima, količina gotovine, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu općenito, iz godine u godinu sve više raste. Samo je 2006. u odnosu na godinu prije količina gotovine porasla 20 posto, a u 2007. godini za daljnjih 9,1 posto.

Kovanica traje 20 godina
Osim praćenja i predviđanja potreba za gotovim novcem na tržištu u HNB-u posebnu pozornost posvećuju tehnikama zaštite novca od krivotvorina. Direktor Raguž kaže da je kuna jedna od novčanica s najmanjim brojem pokušaja krivotvorenja te s tendencijom daljnjeg pada. U Hrvatskoj, prema statistikama, na milijun novčanica ima dva komada krivotvorina, što je vrhunski rezultat za naš novčarski sustav. Tako je 2006. godine zabilježeno 1167 komada krivotvorenog novca, da bi u 2007. ta brojka pala na svega 704 komada. Kako je u opticaju najviše novčanica u apoenima od 200 kuna prije svega zbog bankomata, logično je da taj apoen ima i najviše pokušaja krivotvorenja. Najbrže propadaju novčanice s likovima organizatora slavne Zrinsko-frankopanske urote koji su 1671. godine pogubljeni u Bečkom Novom Mestu. Naime, novčanice u apoenima od pet kuna imaju vrlo velik promet te se sukladno tome i najviše habaju. Stoga u Hrvatskoj narodnoj banci prakticiraju da sve više novčanice s likovima Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana zamjenjuju kovanicama od pet kuna. Kako je objasnio Boris Raguž, za razliku od životnog vijeka papirnate novčanice od oko 17 mjeseci, kovanica ima prosječan rok uporabe od oko 20 godina. Iako nije raširena pojava, na HNB-ovim web stranicama navode da je u proteklih 15-ak godina zabilježeno nekoliko pokušaja krivotvorenja kovanice od pet kuna. U odnosu na original krivotvorena kovanica je gotovo upola lakša, dok promjer i debljina kod krivotvorine variraju od krivotvoritelja do krivotvoritelja. Iako je u posljednjih nekoliko godina bilo niz, ponekad i krvavih pokušaja pljački banaka, HNB je toga bio pošteđen. Osim objektivnih okolnosti, da ne posluje s građanima, činjenica je i da je središnjica HNB-a jedna od najsigurnijih zgrada u zemlji. Naravno da su sigurnosni sustavi tajni, no i prosječnom je promatraču koji se nađe u predvorju HNB-a jasno da je sve pod najstrožim nadzorom.

Čuvari i kamere
Kako se svakodnevno "uništavaju" novčanice u milijunskoj vrijednosti, nameće se pitanje može li doći do zloporabe. U Trezoru HNB-a odbacuju takvu mogućnost, a i novinarski obilazak prostora Trezora nameće zaključak da su u pravu. Naime, nakon višestrukih provjera i prolazaka kroz elektronički otvarana vrata (s karticama, bez kvaka) uz koja dežuraju naoružani čuvari dolazi se u odjel Trezora u kojem se uništavaju novčanice. U taj prostor ulazi samo ovlašteno osoblje nakon još jedne provjere. Uništavanju novca prisustvuje desetak nadzornika i drugih zaposlenika, sve uz višestruki nadzor kamera. Same pohabane novčanice se selektiraju i stavljaju u stroj za obradu. Unutrašnjost stroja podsjeća na stare kasetofone sa 20-ak senzora kroz koje prolaze novčanice, kao traka na kasetofonima. Nakon još jedne provjere, novčanice se izrezuju na trakice dužine 12 i širine jedan milimetar. Nije moguće recikliranje papira od kojeg se prave novčanice, ali je materijal uporabljiv kao sirovina za izradu briketa za loženje. Inače, budući da je riječ o jednom od najčuvanijih mjesta u zemlji, kretanje u Trezoru je ograničeno, a fotografiranje je zabranjeno. Iz sigurnosnih razloga službenici koji su vezani uz Trezor izbjegavaju fotografiranje i identificiranje za "vanjski svijet".

Ekipa iz Adobea iznenadila nas je novom uslugom u obliku besplatne internet aplikacije za obradu slika Photoshop Express. Odmah po kreiranju accounta (potrebno jje unijeti e-mail adresu, @ je kombinacija tipke shift + 2) ulazite u svoju galerij u koju možete uploadati slike, a zatim ih možete editirati. Dostupno je nekoliko najvažnijih funkcija (vjerujemo da će većini korisnika biti i više nego dovoljne) poput cropanja i rotiranja fotografija, dodavanja efekata, podešavanja parametara slike te mnoge druge. S obzirom da je za razliku od pravog Photoshopa ipak besplatan (ali naravno i jako okljaštren), svakako preporučamo besplatnu registraciju i isprobavanje.

Nizozemac Alphons Orie miješa hrvatsko s neovisnim Kosovom

Nakon što je optužba na Haaškom sudu u predmetu Gotovine, Markača i Čermaka prikazala video koji je snimio pukovnik vojske takozvane Republike Srpske Krajine, a za kojeg je rečeno da je tamo bio zbog obrazovnih razloga, i obrana je izbacila svoj adut iz rukava. Radi se o videosnimci iz 1989. godine iz Kosova pokraj Knina na kojoj je zabilježen velikosrpski miloševićevski huškački miting na kojem je desetak tisuća ljudi vikalo ratne parole. Međutim, nizozemski je sudac nakon izlaganja Luke Mišetića i objašnjenja kako Srbi iz mjesta Kosovo pokraj Knina ne priznaju hrvatski suverenitet i državni teritorij u najmanju ruku složio začuđen izraz lica.

"Kako je moguće da je Kosovo tu kad je ono tamo?" čudio se Alphons Orie. Može li se smisliti opravdanje za suca koji bi trebao biti u potpunosti upoznat s predmetom koji vodi? Teško. Neće nas valjda stići još i neka optužba da smo izvršili agresiju na sada neovisno Kosovo.

S druge strane, ne možemo isključiti mogućnost da se sudac Orie išao putem interneta informirati o Kosovu pa je naletio na naš video na Youtubeu i - zbunio se.

U turističkoj tvrtki Skiper hoteli iz Savudrije nedavno su objavili podatak da bi čistačica u njihovim objektima mogla doseći plaću i do šest tisuća kuna. Tvrde da su oni spremni plaćati visoke iznose 12 mjeseci u godini i da je njima zapravo veći problem što ni za takvu ponudu ne uspijevaju dobiti traženi kadar. Ipak, valja odmah istaknuti da su takva primanja za poslove u hotelu i turističkom naselju s pet zvjezdica koje ta tvrtka upravo zida na Crvenom Vrhu, a kojima će upravljati poznati međunarodni lanac Kempinski. No, da li to znači da u Istri nema takvoga kadra ili su i spomenuti iznosi premali da bi privukli zainteresirane iz bližeg ili daljeg okruženja?

Javljaju se i kandidati iz Njemačke, Grčke, Turske…
- Nama se lani na natječaj kojim smo oglasili 60-ak radnih mjesta tražeći ukupno 200 izvršitelja javilo 712 zainteresiranih. To je puno, ali nažalost jako ih je malo udovoljavalo našim zahtjevima. Već u startu smo otpisali 300 kandidata koji nisu imali formalne uvjete – iskustvo, spremu ili traženi profil. Daljnjih 50-ak nije se odazvalo našem pozivu na razgovor, a od preostalih 359 tek smo s njih 70-ak bili u cijelosti zadovoljni, kazala je direktorica Skiper hotela Ljubica Marfan. Uz napomenu da zbog prolongiranja rokova izgradnje hotela ni većinu tih nisu zaposlili, već ih drže u statusu »sigurnih kandidata«, a posao bi trebali dobiti tek na jesen, najvjerojatnije od 1. listopada.
- Ostaje nam, dakle, još dvije trećine radnih mjesta za popuniti. Inače, nakon prvog oglasa javilo nam se još 198 kandidata iz samoga lanca Kempinski, iz Italije, Njemačke, Austrije, Grčke, Turske... zainteresiranih da dođu ovamo raditi. Istini za volju, uglavnom su se javljali za menadžerske i voditeljske poslove, tako da ni s njima nećemo riješiti najveći problem s kojim smo se prilikom traženja djelatnika suočili. Riječ je o nedostatku radnog iskustva u smještaju s pet zvjezdica. Njega nećemo moći izbjeći ni kad ponovno oglasimo slobodne poslove. Morat ćemo to rješavati kroz interno osposobljavanje unutar lanca Kempinski. Utoliko nam se kao prioritetno deficitarni kadar nametnuo voditelj ljudskih resursa, koji bi trebao organizirati i potrebne edukacije i treninge, rekla je Marfan.
Iz njene analize pristiglih molbi proizlazi da je najviše zainteresiranih bilo za poslove »front officea« - recepcije i wellnessa, te u administraciji, u oba odjela po 140 kandidata. Stotinu molbi došlo je za odjel marketinga i prodaje, a za onaj hrane i pića bilo ih je 95 što je i pokazatelj slabijeg interesa za »klasične« ugostiteljske, konobarske i kuharske, poslove. Od pozitivnih karakteristika kandidata Marfan ističe vrlo dobro poznavanje stranih jezika. Većina kandidata je iz mlađih generacija, između 25 i 35 godina, a dolaze iz bližeg okruženja, iz sjeverozapadne Istre, a bilo je hrvatskih državljana koji sada rade u inozemstvu, ali bi se htjeli vratiti. Kao kuriozitet spomenut će da su se na prvi oglas javila i četiri Slovenca.
Na pitanje o plaćama koje nude Marfan precizno navodi: »Za sobarice i čistačice mjesečna neto primanja iznose 5.800 kuna, za vrtlare 7.500, recepcionare 7.000, šefa recepcije 10.000, hotelske konobare od 8.000 naviše, kuhare od 8.500 do... 27.700 kuna. Ovu posljednju plaću isplaćujemo već angažiranom glavnom kuharu, šefu kuhinje. U primanja je uračunata neto plaća s dodacima za prehranu i prijevoz, a poreze i doprinose obračunavamo na ukupan iznos. K tome, svi zaposlenici imaju pravo i na 13. plaću. Što se tiče radnoga vremena, ono je predviđeno s nešto većim opterećenjem tijekom ljeta i odgovarajućom preraspodjelom sati te korištenjem godišnjih odmora u zimskim mjesecima, iako će hotel i naselje raditi tijekom cijele godine.«

Većina hotelijera ne želi obznaniti plaće
Od ostalih plaća možemo navesti i onu voditelja ljudskih resursa – čeka ga mjesečnih 2.300 eura u kunama, a voditelja odjela hrane i pića 2.500, te šefa hotelskog restorana 1.700 eura. Marfan dodaje da za šest ključnih radnih mjesta u budućem »resortu« - direktora i voditelja pojedinih odjela - imaju tzv. menadžerske ugovore koji uz plaće uključuju i osiguran (besplatan) smještaj i prehranu.
U odnosu na godišnji prosjek ugostiteljstva spomenuta ponuđena primanja sigurno nisu loša. Lani smo objavili podatke iz analize jednog sindikata po kojima je u 2006. godini kuhar u Istarskoj županiji u prosjeku zarađivao 4.500 kuna mjesečno, na državnoj razini taj je prosjek bio 300 kuna manji. Istu prosječnu plaću u Istri imao je i konobar, a recepcionar 50 kuna manje. Prosječna plaća sobarica bila je 3.370 kuna, a pomoćnog osoblja oko 3.000.
Pokušali smo ove iznose »verificirati« aktualnim informacijama iz velikih istarskih hotelijerskih kompanija – Maistre, Riviere Poreč (Valamara), Plave lagune, Arenaturista, Istraturista, Lagune Novigrad... ali prilično bezuspješno. Pouzdano znamo da su za svoje potrebe nedavno sačinile analize i usporedbe primanja zaposlenika u 2007. godini. Neizravno nam je to potvrdila i neformalna »glasnogovornica« koordinacije predsjednika uprava Gordana Tomičić iz Istraturista, ali ni nakon dužeg razgovora o plaćama u turizmu o kunama iz analize nismo ništa doznali. Osim uopćene fraze da razlike u primanjima između pojedinih tvrtki nisu velike.
Očito su se veliki hotelijeri pobojali da bi objavom tih podataka – po kojima su ipak u nekim firmama bolje plaće nego u drugima – unijeli »nemir« među zaposlenike. Ni naš pokušaj da uz buduće Skiperove plaće u Kempinski Adriaticu objavimo one u jedinom usporedivom objektu – također budućem hotelu s pet zvjezdica Monte Mulini rovinjske Maistre – nije uspio. U telefonskom nam je razgovoru voditelj marketinga Ivica Vrkić napomenuo da je i taj hotel dio velikog sustava, unutar kojeg nije još pozicioniran, pa nisu niti do kraja definirali koje će plaće u njemu biti. »Kad budemo taj dio sustava plaća sredili do kraja, a očekujemo da će to biti za otprilike šest mjeseci, onda bismo te podatke mogli dati i u javnost«, rekao je Vrkić. Inače, Monte Mulini bi se trebao otvoriti za četiri mjeseca.

Teret »socijalističkih plaća«
Bez obzira na opisano tajenje iznosa, nedvojbeno je da na plaće u hotelijerstvu, ne samo istarskom nego i općenito, valja gledati s više aspekata. Prvo, riječ je o radnointenzivnoj djelatnosti u kojoj je kvalifikacijska struktura prilično niska što »ruši« i prosjek plaća. Drugo, pod uopćenim pojmom kuhara ili konobara kriju se zapravo poslovi vrlo velikih razlika u složenosti jer, primjerice, konobar je i točilac pića na šanku i »servir« u sali, ali i stručnjak za miješanje »tartara« pred gostom i preporuku izbora vina. Također, kuhar je i onaj koji peče ćevape ili sardele na plažnom roštilju, kao i majstor koji uz znanja o internacionalnim ili domaćim jelovnicima ima i vlastite invencije u jelima. Treće, bez obzira na to što je prljavština svugdje ista, nije isto biti sobarica ili čistačica u hotelu s dvije ili pet zvjezdica. Četvrto, pojmovi plaća i primanja znaju biti prilično različiti pa su tako u spomenutim iznosima iz Skiper hotela sadržani i troškovi prijevoza na posao, a njih u iskazanim prosjecima plaća u hotelijerstvu nema. Ta stavka zna biti i vrlo značajna, pa je Tomičić za Istraturist spomenula da imaju i isplata naknade za prijevoz na posao od dvije, čak i tri tisuće kuna mjesečno. Peto, kad je riječ o sezonskom zapošljavanju važna stavka znaju biti prehrana i smještaj zaposlenika koji se također ne iskazuju u plaći. Šesto, primanja radnika po »menadžerskom« obrascu u kojima nema posebno plaćenih nedjelja, prekovremenog i smjenskoga rada ili onog na državne praznike, pa ni »stimulacije« ili kontinuiranog godišnjeg rasta postotka na radni staž, teško je uspoređivati s drugačije postavljenim osnovicama plaća i kolektivnim ugovorima u velikim kompanijama.
Mogli bi se ti »aspekti« još nizati, sve do, kako je u razgovoru u ovoj temi istaknula Istraturistova direktorica Gordana Tomičić, socijalne komponente zapošljavanja: novim je privatnim tvrtkama mnogo lakše krenuti s novim pravilima igre, pa i kad je riječ o primanjima, nego što je velikim privatiziranim kompanijama moguće do kraja efikasno riješiti breme socijalističke prošlosti oko dodataka na plaće, radnoga vremena, radnoga staža i drugih elemenata ugovora o radu. Zato će ona naposljetku zaključiti da konobar u Istraturistovim boljim objektima u špici sezone zaradi toliko da cifre spomenute na početku ovoga članka uopće nisu daleko. Možemo samo vjerovati na riječ. Bez iznosa.

U Plavoj laguni lani u sezoni prosječnom kuharu gotovo 8.000 kuna

Porečka Plava laguna jedina je tvrtka iz koje smo dobili kakve-takve podatke o primanjima zaposlenika. Šef odjela za ljudske resurse Goran Kukurin nam je uz napomenu kako im je najveći problem osigurati dovoljno radne snage u špici sezone proslijedio baš podatke o lani isplaćenim prosječnim neto plaćama u srpnju i kolovozu. U te iznose uključena je i sezonska stimulacija, koja je radnicima Plave lagune zajamčena kolektivnim ugovorom, svi dodaci na plaće, poput onih za rad nedjeljom i blagdanom, noćni, dvokratni i smjenski rad, te prosječno odrađeni sati temeljem kojih je plaća obračunata, naznačio je Kukurin. Tako su za radno mjesto kuhara za prosječno odrađena 274 sata neto primanja iznosila 7.954 kune, za konobara (onog s oznakom »jedan«) 7.489 kuna za 285 sati, recepcionara 6.076 kuna za 258 sati, sobaricu (također s oznakom »jedan«) 4.256 kuna za 221 sat te za čistačicu sanitarnog čvora 6.775 kuna za prosječno odrađenih 295 sati.

Čistačica i sobarica 5.800 kuna mjesečno, vrtlar 7.500, recepcionar 7.000, konobar od 8.000 do 10.000, kuhar od 8.500 na gore s time da taj »gore« može doseći čak 27.700 kuna... Nisu to loša primanja za ugostiteljsko-turističku granu u Hrvatskoj u kojoj su plaće ispod prosjeka gospodarstva, ali da nije po onom: zvuči dobro, ali nigdje nema?

Napisao: Goran PRODAN

Smotra Sveučilišta u Zagrebu organizira se za učenike završnih razreda srednjih škola, studente te ostale zainteresirane, a ima zadaću pravodobnoga obavještavanja svih budućih studenta o programima studija, dostignućima na pojedinim područjima, opremljenosti pojedinih fakulteta, nastavnim planovima, preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama, novim radnim uvjetima koje osiguravanju poduzetnici i kompanije, uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu i o još mnogo drugih detalja.

U povodu održavanja 12. smotre Sveučilišta u Zagrebu želimo vam prije svega pomoći pri jednoj od vaših iznimno važnih životnih odluka-odabiru studija, onog koji najbolje odgovara vašim željama, interesima i sklonostima i koji će na neki način odrediti vaš profesionalni i životni put.

Da biste na pragu toga velikoga poduhvata bili što uspješniji, Sveučilište u Zagrebu proteklih je godina nizom mjera i ulaganja nastojalo poboljšati uvjete u kojima ćete studirati. Uvođenjem bolonjskoga studijskoga sustava studenti i studiji postaju, uz istraživački rad, središnja preokupacija našega Sveučilišta. Promjene koje su uslijedile uključuju i uspostavu sustava osiguranja kvalitete visokoga obrazovanja u kojem i studenti imaju posebno odgovornu ulogu. Tim sustavom studenti i nastavnici uključuju se u postupke vrjednovanja studija, što je preduvjet za uspješno upravljanje Sveučilištem i stalno poboljšanje pokazatelja njegovih djelatnosti, među kojima središnje mjesto ima uspješnost studenata, kako tijekom njihovih studija, tako i u razdoblju njihova ulaska u svijet rada. Uvjereni smo da ćete i vi, već četvrta generacija koja će studirati u tom novom sustavu, značajno pridonijeti njegovim daljnjim poboljšanjima. Jednako smo tako uvjereni da su mladost, energija i polet, uz zalaganje i odgovoran pristup studiju, najbolja jamstva za vaš uspjeh tijekom i nakon studija.

Obavijesti

Izložbeni prostori bit će otvoreni za posjetitelje 10. i 11. travnja od 10 do 18 sati, a 12. travnja od 9 do 15 sati. Dnevni rasporedi s točnim redoslijedom predstavljanja fakulteta i akademija bit će dostupni na izložbenome prostoru Sveučilišta u Zagrebu.

Organizatori Smotre priredili su prigodnu publikaciju Vodič za buduće studente Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2008./2009. koju možete dobiti na izložbenome prostoru Sveučilišta u Zagrebu.

Molimo voditelje skupina da svoj dolazak najave Jasni Kovač na e-mail: jkovac@unizg.hr ili faks 483 06 02.

Posjetitelji Smotre mogu ručati u restoranu Studentskoga centra po povoljnim cijenama.

Ulaz na Smotru je besplatan.

Više informacija...

Slike trudnog Thomasa Beatiea obišle su cijeli svijet, ali kod mnogih su ipak izazvale šok i nevjericu. A nakon što su mnogi pomislili kako je njegova trudnoća šala, odlučio je javno progovoriti o svom životu.

Thomas Beatie skinuo je majicu pred kamerama i pokazao svoj trudnički trbuščić, a također je i pokazao slike sebe iz razdoblja dok je bio žena, pa čak i neko vrijeme pobjeđivao na natjecanjima ljepote.

Rođen kao Tracy LaGondino na Havajima, ovaj 34-godišnji transeksualac, priznao je Oprah kako se boji za svoju sigurnost i kako su ga liječnici upozorili da bi netko možda htio nauditi njegovom djetetu kad se rodi.

>> Trudan muškarac čeka djevojčicu

Thomas Beatie sada je šest mjeseci trudan, a u poznati televizijski show došao je sa svojom suprugom Nancy. U jednom je trenutku Oprah čak i stavila svoju ruku na njegov trbuščić.

Razgovarali su o snimkama ultrazvuka i o pripremama obitelji za rođenje kćerkice, koja bi se trebala roditi u srpnju.

Ovaj danas muškarac otkrio je kako je u godinama kada je bio žena, sudjelovao na izborima za miss, a danas mnogi za njega govore da je čudak, zovu ga čudovištem, pa čak i članovi njegove obitelji njegovu djevojčicu nazivaju čudovištem.

Ipak prihvaća činjenicu da ne mogu svi shvatiti kako i zašto su on i njegova 45-godišnja supruga Nancy odlučili imati dijete koje bi se trebalo roditi u srpnju.

- Kada bude dovoljno stara, razgovarat ćemo s njom i ispričati joj kako je došla na svijet, otvoreno i iskreno. Reći ćemo joj kako se njezini roditelji jako vole i kako nju jako volimo. Ona će biti naše malo čudo, s obzirom na to koliko je toga trebala proći kako bi došla na ovaj svijet, uz sve fizičke prepreke, društvene norme. Sanjam o svijetu koji bi nju doživio kako ju mi doživljavamo, kao jedan nevjerojatan dar. Kao čudo, naglasio je Thomas Beatie.

Beatie je postao muškarac nakon što se podvrgnuo operaciji promjene spola, ali je ipak zadržao svoje ženske, reproduktivne organe.

U intervju za magazin People, rekao je kako se na trudnoću odlučio jer njegova supruga ne može imati djece.

- Da je Nancy mogla zatrudnjeti ne bih ja ovo radio. Ali tko bi unajmio surogat majku ako je potpuno sposoban nositi svoje vlastito dijete? Zašto bi trebao vjerovati nekom drugom kad znam da ću ja svoje tijelo čuvati najbolje. I biti ću otac tom djetetu, a Nancy majka. To me ne čini manje muškaracem, naglasio je Beatie.

Njegova je supruga samo dodala:
- Ali mi smo poput svih drugih, suprug i supruga koji očekuju dijete, rekla je Nancy.

Britanski fizičar Peter Higgs prije 40 godina ustvrdio je da u svijetu postoji sila koja daje masu svemiru i omogućuje život. Njegova hipoteza u prvi je mah bila odbačena samo da bi kasnije bila prihvaćena, a otkriće tzv. Higgsovog bozona, čestice koja izvire iz sile, trebalo bi dokazati njegovu teoriju. Higgs je 90 posto uvjeren da će se čestica pokazati nakon što proradi particle collider, ogromna CERN-ova naprava u kojoj se sudaraju čestice pri velikoj brzini. O slučaju raspravljaju i forumaši od kojih neki strahuju da će pokus stvoriti crnu rupu koja će uništiti Zemlju.

Istražna porota britanskog suda ustvrdila je da je za smrt princeze Diane i Doddya Al Fayeda kriv nemar njihovog vozača Henrija Paula i paparazza koji su pratili njihov automobil. Porota je također utvrdila da to što je Paul vozio u pijanom stanju i nije imao sigurnosne pojaseve pridonijelo njihovoj smrti. Al Fayedov otac Mohamed odbio je prihvatiti presudu porote te je i dalje uvjeren da su Doddy i Diana ubijeni. Britanski porezni obveznici na istragu su potrošili 10 milijuna funti.

U teškoj prometnoj nesreći koja se oko 17 sati dogodila kod Most Raše smrtno je stradao 33-godišnji motociklist Kristijan Milotić iz Pule, a 22-godišnja M. Ž. suvozačica je zadobila teške tjelesne ozljede te je prevezena u pulsku bolnicu. Do sudara je došlo kada je vozač motora 'yamaha' pretjecao autobus te nije vidio da mu iz suprotnog smjera dolaze dva automobila.

Motociklist je udario prvo u peugeot 307 kojeg je prema Raši vozio 28-godišnji A. K. iz Labina. U njega je udarilo 56-godišnji H.K., vozač 'škode oktavije'.

Motociklist nije uspio izbjeći frontalni sudar te je najprije udario u "peugeot" a potom je u "yamahu" udarila i "škoda octavia".

Od siline udarca vozač motocikla odbačen je na obalu rijeke Raše te je preminuo na mjestu nesreće.

Na očevid su izašli istražna sutkinja Sena Midžić Putigna, državni odvjetnik i labinska prometna policija.

Prometnica Most Raša - Labin je od 17.35 zatvorena za promet a vozi se obilazno: Labin-Kapelica-Trget-Most Raša-Pula i obratno.

Fotografije Barkun/24sata

Foto:Tijelo nesretnog motociklista odbačeno do same obale rijeke Raše

T-mobile je u Njemačkoj ponudio zaista povoljnu cijenu za Appleov iPhone, te ga ima u ponudi po cijeni od 99 eura. Preračunato, to iznosi otprilike 155 dolara, što je znatno manje od cijene po kojoj se u AT&T dućanima koja iznosi 399 dolara. Ali, da ipak ne bi bilo zabune, kvaka postoji. Naime, po takvoj cijeni iPhone se može kupiti jedino ako se uz to uzme i Complete XL tarifa koja se plaća 89 eura mjesečno.

Palestinski ribari ulovili su golemu kornjaču od dva metra i gotovo 700 kilograma. Iako je ova rijetka životinja zaštićena vrsta, ribare to nije spriječilo da je na opću radost okupljenih usmrte i počnu piti njezinu krv koja navodno ima afrodizijska svojstva.



Osim toga, krv navodno liječi djecu od ratnih trauma, a pomaže i kod bolnih leđa.

Prije mjesec dana na obali Gaze također je pronađen jedan primjerak nešto manje kornjače, koju su ribari ipak pustili u more.

U zemlji u kojoj se mrtvi broje svaki dan, sakaćenje ove zaštićene ženke nikog nije previše uznemirilo.


ovo pokazuje sa cime Izraelci imaju posla, sa narodom zaostalim u vremenu, gdje zene nesmiju pokazati lice, moraju hodati iza muskaraca, nemaju pravo na skolovanje a kaznjavaju ih metkom u potiljak na lokalnom nogometnom igralistu tako da svi mogu vidjeti i navijati. Ako netko vjeruje da ga ceka 7 djevica u raju ako se raznese bombom i pri tome ubije sto vise neduznih civila,zena i djece onda ce taj isti isto tako vjerovati da ce ga ispijanje krvi kornjace pretvoriti iz impotentnog i frustriranog divljaka u nekakvog kazanovu. Nazalost, ovi jos uvijek zive 2000 godina unazad i ne vjerujem da se namjeravaju civilizirati u neko skorije vrijeme. Jedino mogu reci da mi je drago da nisam niti blizu voih divljaka,a isto tako da mi je zao kornjace koja je nakon sto je prozivila valjda preko 100 godina zavrsila zivot u rukama divljaka i vjerskih fanatika kao nekakv afrodizijak i lijek za njihove umobolne psihicke frustracije.. da ih treba sve pobiti..ne znam, ali da nebi nikome nedostajali u to sam uvjeren....

Kada je Chris Clark 1994. godine kupio domenu Pizza.com za samo 20 dolara, nije ni sanjao da će mu ta kupovina promijeniti cijeli život. Čuvao ju je sve do sada, te je investiciju od 20 dolara pretvorio u zaradu od nevjerojatnih 2.6 milijuna dolara, za koliko je domenu nedavno prodao. Uzmemo li u obzir da se zanimljivije domene prodaju po cijeni od 200 dolara, Clark je zaista imao sreće. Ipak, domena vodka.com prodana je za 3 milijuna dolara.

Newlaunches source:
For a $20 investment, Chris Clark a tech entrepreneur, made the best decision in his life. He bought the domain name Pizza.com in 1994 for twenty bucks and sold it recently for almost $3 million. A week's worth of anonymous bidding at an online auction site had pushed the price to $2.6 million, compared to the fact that most domain names go for around $2000, we'd say Clark has a good deal on his hands and a great pie going in his favor. He was tempted to let go of the name after he learnt that vodka.com sold for $3 million.

Poskupljenje struje donijet će svima glavobolje - Ivan Mravak (desno) / CROPIX

Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, ponovio je kako bi HEP najkasnije od 1. srpnja, kada počinje potpuna liberalizacija tržišta električne energije, trebao povećati cijenu električne energije za dvoznamenkasti iznos, ili će u suprotnom poslovati s gubitkom i odustati od ulaganja. Radi se o poskupljenju, koje bi trebalo iznositi i do 20 posto!

Mravak je za mjesečnik Banka ustvrdio kako su ulaganja nužna, jer da će, ako se ne osiguraju novi energetski izvori, Hrvatska, koja sada uvozi 15 posto potrebne električne energije, postati iznimno ovisna o uvozu.

Prema njegovim riječima, do 2015. godine u opskrbu električnom energijom planira se uložiti oko 2,2 milijarde eura, a ove godine 3,2 milijarde kuna, od čega bi se oko milijardu kuna moglo osigurati kreditom i izdavanjem obveznica, a ostatak kroz zajedničke poslove s velikim tvrtkama.

- Već godinama neuspješno pokušavamo pregovarati s elektroprivredama Srbije i Republike Srpske koje su nam, prema našim procjenama, dužne nešto manje od dvogodišnje hrvatske potrošnje električne energije - istaknuo je Mravak, dodavši da se HEP s elektroprivredom BiH ipak uspio dogovoriti.

Podsjetimo, Vlada je u dogovoru sa socijalnim partnerima, kao i u dogovoru sa proizvođačima hrane i trgovcima, obećala kako neće dizati cijene električne energije i plina do lipnja ove godine.

Neslužbene informacije iz HEP-a govorile su kako bi struja od početka godine morala poskupjeti devet posto da bi se izbjegli gubici od 600 milijuna kuna i kako bi se mogla provesti ulaganja, ali budući da će se s povećanjem cijene struje i plina ići, kako se čini, tek od srpnja ove godine, tada bi i poskupljenje moglo iznositi od deset do 20 posto.

Ravnateljstvo policije objavilo je na svojoj web stranici savjete građanima u vezi s dolaskom i boravkom američkog predsjednika Georgea Busha, regulacijom prometa te sigurnosnim mjerama koje će policija poduzeti

Glasnogovornik Ravnateljstva policije Krunoslav Borovec obećao je da većih zastoja u prometu neće biti, ali je ipak savjetovao građanima da u petak i subotu bez prijeke potrebe ne koriste osobne automobile.

Borovec je izdvojio i preporučene pravce kretanja u gradu, a to su:

- od zapada prema istoku:

- Zagrebačka obilaznica;
- Jankomirski most – Ljubljanska avenija – Zagrebačka avenija – Slavonska avenija;
- Avenija Bologne – Ilica- Zagrebačka – Prilaz baruna Filipovića – Cankarova ulica – Ilica – Črnomerec – Frateščica – Mikulići – Lukšići – Šestinska cesta – Mlinovi – Ksaverska cesta – Medveščak – Ribnjak;
- Aleja Bologna – Ilica – Zagrebačka – Prilaz baruna Filipovića – Selska cesta – Zagrebačka avenija – Slavonska avenija ili nakon Selske ceste – Zagorska – Magazinska – Nova cesta – Ulica grada Vukovara.

Od istoka prema zapadu:

- Zagrebačka obilaznica;
- Slavonska avenija – Zagrebačka avenija – Ljubljanska avenija – Jankomirski most;
- Maksimirska cesta – Vlaška – Šoštarićeva – Ribnjak – Medveščak – Ksaverska cesta – Mlinovi – Šestinska cesta – Lukšići – Mikulići – Frateščica – Črnomerec – Ilica

Za kretanje pješaka, rečeno je u Ravnateljstvu policije, ne bi trebalo biti nikakvih bitnih ograničenja, a građanima se preporučuje i korištenje javnog prijevoza, koji bi se trebao odvijati prema planiranom rasporedu.

Građanima zbog posebne prometne regulacije neće biti uskraćene hitne intervencije, poput intervencije hitne službe ili vatrogasaca.

Glavni savjet građanima je i da slijede upute koje su od policije dobili ili će ih dobiti u neposrednom kontaktu s policijskim službenicima na terenu.

Borovec je komentirao i lažne obavijesti o parkiranju osobnih vozila koje su građani zadnjih dana mogli pronaći na svojim automobilima, te pojavu 'policajaca' koji maltretiraju građane lažnim predstavljanjem i sigurnosnim provjerama.

'Obavijest o posebnoj regulaciji prometa i molbi da se vozila ne parkiraju na određenoj lokaciji izradila je Policijska uprava zagrebačka, a na njoj se nalazi grb Uprave i Grada Zagreba. To je jedina valjana obavijest te molimo građane da postupe prema zamolbi policije. Policijski službenici koji dolaze u civilu građaninu će obvezno pokazati policijsku značku s brojem i iskaznicu sa slikom', rekao je Borovec.

Nakon svečanog dočeka na Pantovčaku sutra kasno poslijepodne, predsjednik države Stjepan Mesić u čast Georgea Busha priređuje večeru za šezdesetak uzvanika. Središnjim događajem posjeta smatra se subotnji poslijepodnevni govor na Trgu sv. Marka. U Zagreb će, na trošak lokalnih vlasti, doputovati sedamdesetak autobusa s građanima koji žele čuti govor američkog predsjednika. Svi su ministri imali prilike preuzeti određenu količinu ulaznica, a najviše ih je, oko dvije stotine, zatražio Dragan Primorac. "Sa zidova zgrada marljivo su se brisali grafiti, a cvijeće se užurbano sadilo na svim većim zelenim površinama", piše Večernji. Inače, ministar Rončević najprije je zabranio održavanje sutrašnjeg javnog prosvjeda na Cvjetnom trgu, no samo sat kasnije iz MUP-a je stigla obavijest o poništavanju te odluke.

Sedmogodišnja Tajlanđanka Nat pati od vrlo rijetkog genetskog poremećaja, u narodu poznatog kao sindrom vukodlaka.

Ambrasov sindrom je vrlo rijetka i nasljedna genetska malformacija koju uzrokuje prekovremena aktivnost folikula, a manifestira se kao pretjerana dlakavost cijelog tijela i lica. Do sada je zabilježeno tek 50-ak slučajeva još od razdoblja Srednjeg vijeka kada je bolest prvi put otkrivena.

Iako je ljudi koji je ne poznaju gledaju kao nakazu malena Nat je kao i svako dijete njezine dobi. Voli se igrati, smijati i uživa u posjetima lokalnom fast foodu sa svojim roditeljima i 12-godišnjom sestrom. Osim toga, pravi je sportski tip. Najbrža je u razredu, a gimnnastika je jedna od njezinih strasti.

"Ja sam normalna djevojčica. Volim ići u školu i imam puno prijatelja. Možda izgledam malo drugačije, no ja sam kao i svi drugi", kroz osmijeh kaže ova hrabra 7-godišnjakinja.

Učitelji u njezinoj školi kažu kako je vrlo inteligantna i kreativna, a njezina je želja jednog dana upisati fakultet jer želi postati profesorica.

Iako su njezini roditelji ponosni na svoju kćer i njezine uspjehe, priznaju kako im u početku nije bilo lako.

"Nismo imali pojma da će ovako izgledati. Na ultrazvuku mi je već prije rođenja rečeno da izgleda dlakavo, no mislili smo da je to normalna kosa. Kada mi ju je nakon carskog reza babica donijela, šokirala sam se. Prvo sam plakala, no ipak je to naše dijete i brzo smo se s tim pomirili", rekla je njezina majka Somphon.

Kada je bila jako mala, roditelji su Nat odveli liječniku koji joj je laserski uklonio višak dlaka. No, efekt je bio tek privremen, a koža joj je od toga postala zelenkasta i natečena. A dlake su nakon nekog vremena ponovno narasle.

"Rekli su nam da pokušamo ponovno kada malo odraste, no ne znaju hoće li djelovati. Nek sama kasnije odluči", kazao je njezin otac Sammreung.

Časnoj sestri Barbari Markey prijeti 20 godina zatvora zbog krađe 307.000 dolara iz biskupije u američkoj Omahi


ZAGREB - Jedna časna sestra koja je optužena da je krala novac iz biskupije u američkoj saveznoj državi Omahi i veći dio novca prokockala priznala je krivnju.

Barbara Markey uhićena je zbog optužbi da je potrošila više od 300.000 dolara na kockanje u casinima, darove i putovanja. Odvjetnik časne sestre izjavio je da je ona u ponedjeljak priznala da je ukrala novac iz biskupije.

U siječnju ove godine otpuštena je s mjesta direktorice ureda Nadbiskupije Omaha, te se predala vlastima prošli tjedan, a puštena je uz kauciju. Prema uhidbenom nalogu, časna Barbara potrošila je 307.545 dolara trošeći na avionske karte, putovanja, poklone i kockanje u casinima.

Njezin odvjetnik John Stevens Berry Sr. rekao je da je došlo do neslaganja oko vlasništva i prioriteta pri financiranju programa o zaručničkom tečaju, koji je Barbara pomogla osmisliti. Program edukacije prije braka provodi se naveliko u Katoličkoj crkvi diljem svijeta.

Barbara je optužena za krađu i prevaru. Ako je se proglasi krivom, mogla bi dobiti 20 godina zatvorske kazne i 25.000 dolara novčane. Nadbiskupija je pokrenula civilnu tužbu protiv Barbare i optužila je da je otuđila više od 800.000 dolara iz crkvenog fonda. Naveli su i da je dobar dio tog novca potrošila na svoje rođake.

Protiv suca Visokog trgovačkog suda, Beriše Gašpara, USKOK traži otvaranje istrage jer je za namještanje sudske odluke uzeo 25.000 eura mita. Da je Gašpar korumpiran, otkrilo se u aferi “Pet zvjezdica”


ZAGREB - Protiv suca Visokog trgovačkog suda, Beriše Gašpara, nakon prijave da je unaprijed davao pitanja kandidatima za pravosudni ispit, USKOK podiže još jedan zahtjev za istragu, i to zbog primanja 25.000 eura mita.

Mito je, tvrdi USKOK, Gašpar primio od Davora Maravića, člana Nadzornog odbora trgovačkog društva Župa d.d. iz Dubrovnika i Civitas nove d.d. iz Zagreba, kako bi kao sudac izvjestitelj u predmetu koji se vodio na Visokom trgovačkom sudu pogodovao Civitas novoj.

Nalog za prisluškivanje

Informacije o korumpiranosti suca Gašpara koji je prije nekoliko godina bio ozbiljan pretendent na funkciju predsjednika Visokog trgovačkog suda USKOK je otkrio u sklopu istrage “Pet zvjezdica” u Dubrovniku. Istražitelji su tada prisluškivali više osoba koje su uključene u poslove oko građevinarstva, pa tako i Krunoslava Hercega, direktora trgovačkog društva Župa d.d.

Na Hercegovoj telefonskoj liniji koja je bila pod prismotrom pojavljivao se i Gašpar koji je kroz razgovore s Hercegom otkrio kako treba primiti novac. Na Hercegovoj telefonskoj liniji nije se moglo otkriti tko će i za koju uslugu podmititi Gašpara, pa je pribavljen nalog za prisluškivanje njegova telefona.

Tada se priča razotkrila do kraja i u nju je ušao Davor Maravić koji je bio zainteresiran da se spor koji se vodio na Visokom trgovačkom sudu riješi u njegovu korist. Gašpar je bio sudac izvjestitelj u spornom predmetu i obećao je da će “riješiti problem”, a zauzvrat je tražio 25.000 eura.

Gašpar je prvo primio predujam, a ostatak nakon riješenog predmeta
Novac mu nije isplaćen odmah, nego je Gašpar najprije dobio predujam, a ostatak novca je dobio tek nakon što je riješio predmet. Za slučaj namještanja sudske odluke USKOK protiv Gašpara podnosi zahtjev za istragu zbog kaznenog djela primanja mita, dok se u slučaju odavanja pitanja koja će postavljati kandidatima na pravosudnom ispitu protiv Gašpara pokreće istraga za kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti.

Osobno raznosio pitanja

Kao član ispitne komisije za polaganje pravosudnog ispita pri Ministarstvu pravosuđa, Gašpar je u sedam slučajeva djeci liječnika, javnih bilježnika i drugih uglednih članova društva unaprijed davao pitanja koja će im postaviti na ispitu. Tijekom istrage se otkrilo da je Gašpar pitanja čak osobno kandidatima nosio kući. Za suca Gašpara javnost već duže vrijeme zna da je korumpiran, no pravosuđe je godinama žmirilo pred tom činjenicom i ništa se nije željelo poduzimati.

Početkom 2001. godine sudac Gašpar je bio u središtu korupcijske afere koja se nije pomakla dalje od novinskih stranica. Mediji su otkrili da je bivši većinski vlasnik Prve obrtničke štedionice Ante Pocrnja potkupio više sudaca, a među njima i Gašpara.

Spominjali su se Ivan Mrkonjić, bivši predsjednik Upravnog suda koji je poslije promoviran u suca Ustavnog suda, bivši šef kaznenog odjela Vrhovnog suda, Milan Petranović, sudac Trgovačkog suda Ivan Šivak, te sudac Upravnog suda Mladen Turkalj. Za Gašpara se konkretno navodilo da mu je Pocrnja 1998. godine isplatio kredit od 100.000 njemačkih maraka uz kamatu od 9 posto, dok su u to vrijeme redovne kamate bile između 15 i 16 posto.

Gašpara se prozivalo i da je mimo procedure registrirao Pučku štedionicu čije su štediše ostale bez novca, no nije mu se dogodilo ništa nego je kao “ugledni” sudac dobio priliku biti ispitivač na pravosudnim ispitima. Na Visokom trgovačkom sudu na ovu su aferu reagirali izjavom da će tražiti Gašparevo udaljenje s dužnosti i stegovni progon ako se protiv njega otvori istraga.

MANAMA
Za 82-godišnju Gill Bowden spustiti se sa 150 metara visoke zgrade uz pomoć užeta ne predstavlja nikakav problem. Ova vitalna starica i inače kondiciju održava redovitim planinarenjem. Gill je jedna od 45 neustrašivih sudionika dobrotvorne akcije održane u Manami.

U sjeveroistočnoj kineskoj pokrajini Jilin otkrivena je kornjača ovisna o pušenju. Vlasnik Li Yun kaže kako je njegova petogodišnja ljubimica postala ovisna o nikotinu nakon što je u vrtu naišla na jedan od njegovih opušaka.

Li Yun tvrdi kako je kornjača sada ovisna o nikotinu te može popušiti cigaretu za četiri minute. Prema njegovim riječima malena je kornjača 'uzrujana' kada joj ne da cigaretu.

'Kad god zapalim cigaretu ona izroni iz svog bazena, digne glavu prema meni i 'bulji' u cigaretu. Ako joj ne dam pušiti počne kao luda plivati uokolo udarajući o rub bazena. Ne želi stati dok joj ne dam cigaretu', kaže Yun.

Yun je dokazivao svoje tvrdnje dajući kornjači da puši pred susjedima i novinarima.

Tang Jingwen, zamjenik tajnika Društva za zaštitu životinja, kaže kako uopće ne odobrava Yunove postupke.

'Ako kornjača puši dobrovoljno, onda tu ništa ne možemo učiniti, ali moramo ga zaustaviti u poticanju njezine navike', kaže Jingwen.

Kornjača se 'uzruja' ako joj Yun ne želi dati cigaretu.

U redakciju se javila bivša zaposlenica Lidla s kojima se sudski spori

Ponukana pričom o Tomislavu Janjiću, bivšem zaposleniku Lidla, u našu se redakciju javila D. K. (svi podaci poznati redakciji), također bivša zaposlenica Lidla koja se zbog otkaza još uvijek na sudu spori s Lidlom, a htjela nam je prenijeti svoje iskustvo iz vremena dok je još tamo radila.

- Po zaposlenju u Lidl poslana sam u Njemačku na tromjesečno školovanje, gdje smo učili sve, od vođenja filijale do sitnih trikova kako provjeravati podređene. Moram reći da smo ubrzo svi zaključili kako je ono što nam se na školovanju događalo psihička tortura. Njemački voditelj pokazivao nam je načine na koje sve načine možemo inkrimirati zaposlenike: podmećući blagajnicama skrivene artikle, učili smo kako prepoznati labilnog zaposlenika, također kako nadgledati njihov svaki pokret kamerama, zbog čega je i izbio skandal u Njemačkoj. Također smo tamo kao nižerangirani bili neprestano izloženi ismijavanju i omalovažavanju. Poslije predavanja, kad bismo se svi iz Hrvatske našli, nismo mogli vjerovati da nas uče da svoje podređene maltretiramo.

Nadalje, D. K. priča kako je pozicija voditelja filijale, za koju se ona natjecala, zamišljena kao tampon zona između običnih radnika i regionalnih voditelja koji upravljaju s više poslovnica. Regionalni voditelji redovno su bili mlađi ljudi, od oko 25 godina, „ispranog mozga" i „nabrijani menadžeri", koje su naučili da svojim radnicima upravljaju strahom.

Prigovor zbog nakrivljene cijene

- Svaki put kad bi regionalni voditelj dolazio u našu poslvnicu, ili netko od njegovih nadređenih (voditelja prodaje), nastala bi strka u trgovini jer smo znali što slijedi. Za prigovore bi se pronalazili i razlozi koji ne postoje, samo kako bi se prigovaralo. Prašina ispod aparata za gašenje požara, nakrivljena cijena, cijene trebaju biti iznad proizvoda, zatim popodne kad dođe netko drugi od nadređenih treba napraviti sve suprotno od onoga što bi prvi rekao, i tako stalno, unedogled. Najteži posla bio bi mi kad bi naredili da dovedem nekog od radnika ili radnica na razgovor. Čak niti ja kao voditeljica poslovnice nisam znala o čemu bi se radilo, a sve je sličilo na logorsku organizaciju. Nekog sprovedete do nadređenog i ne smijete ništa pitati. Poput dobrog vojnika.

Od 50-ak ljudi koliko ih je bilo na školovanju u Njemačkoj, nakon godine dana u Lidlu ih je ostalo 4 do 5, navodi D.K.

- Mislim da su nas se svih željeli riješiti. Nikad ništa nije bilo dovoljno dobro, od nas se tražilo nemoguće, a najviše me boljelo kad bi se prigovaralo ljudima koji ionako teško rade. Sve je moglo postati razlogom za otkaz: ako blagajnica ne provuče 45 proizvoda u minuti, ako blagajnice ne otkriju skriveni artikl u nekoj kutiji s pićima, u manjim se sredinama događalo da su revoltirani otpušteni radnici znali i oštetiti automobile regionalnih voditelja. Još gore, vladala su dvostruka mjerila, jer velike pogrješke nama nadređenih nisu se sankcionirale, a one radničke, često nepostojeće, bile su rigorozno kažnjene. Tako su jednog radnika otpustili s optužbom da krade cigarete, a čovjek uopće ne puši i ne postoji vjerojatnost da se nešto ukrade jer je sve stalno pod kamerama. Ja sam se trudila sa svojim zaposlenicima raditi timski, jer sam shvatila da smo tako možemo uspjeti i napraviti sve što se od nas traži, ali bojim se da sam im se tu zamjerila. Za rad jedne filijale u jednoj je smjeni potrebno oko 12 ljudi, dakle ukupno 24 čovjeka, a nas je na kraju ostalo 3 puta manje - zaključila je D.K., dodavši da poznaje Tomislava Janjića i dosta ostalih radnika koji su ili dobili otkaze ili potpisali sporazumne prekide, a neki od njih su i samo otišli. Lidl je D.K. ponudio sporazumni prekid radnog odnosa, koji ona nije htjela potpisati, smatrajući navedene razloge neistinitima, tada je dobila otkaz, a sad se s njima spori na sudu. Iz tog razloga nije htjela ni iznositi detalje otkaza niti trenutnog sudskog spora.

I dok je dugogodišnja radio-spikerica Charlotte Green 'umirala od smijeha' čitajući vijesti, upomoć joj je priskočio njezin kolega, voditelj James Naughtie, završivši čitanje vijesti.

Priznala je kako joj se identična stvar dogodila prije desetak godina, u istoj radio-emisiji. "I tada i danas bilo mi je užasno neugodno", rekla je Green. "No, ljudi su bili vrlo simpatični i uviđavni".

Većina slušatelja odmah je nazvala, a uredniku emisije Today Ceriju Thomasu kazali su kako su uživali u ovoj nenamjernoj nespretnosti te da ih je Charlotte, koju poznaju kao profesionalku, zapravo nasmijala i razveselila.

Kasnije je urednik programa Ed Stourton na zahtjev slušatelja morao u više navrata ponavljati snimku Charlotteina smijeha.

S obzirom da je jedna od vijesti koju je Charlotte trebala pročitati bila i ona o smrti scenarista i dobitnika Oscara Abbya Manna, urednici su se ispričali Mannovoj obitelji.

"Nadamo se da će obitelj Abbyja Manna shvatiti da je riječ o pogreški koja je bila potpuno nenamjerna", stoji u priopćenju uredništva.

Svaki let avionom, pogotovo na duže pruge zasigurno vas je podsjetio na naviku korištenja mobilnog telefona, te njegovu nužnost. Od sada će te svoj mobilni telefon moći koristitit i u avionu, nakon uspješne inauguracije sustava od strane Emirates zrakoplovnog prijevoznika. Arapi su svoje Airbusove A320 opremili posebnim sustavom koji omogućava korištene mobilnih telefona za vrijeme leta, a bez opasnosti po osjetljive elektronske komponente u avionu. S obzirom da su prvi pozivi protekli bez problema, i ostale aviokompanije najavili su uvođenje sličnog sustava.

Jednako kao i u vrhunskim telekomunikacijskim uređajima, Japanci uživaju i u dugim toplim kupkama. Nedavna studija pokazala je da određeni broj njih spaja dva spomenuta užitka

Čak 41,2 posto Japanaca tijekom kupanja koristilo je mobitel ili neki sličan gadget i tijekom namakanja u pjenušavoj kupki pisalo SMS poruke, čitalo e-poštu ili jednostavno mobiteliralo. Ovu praksu u gotovo jednakom omjeru provode i muškarci i žene, no nešto je veći postotak mlađih osoba.

Najčešći razlog korištenja mobitela u kadi, pokazalo je istraživanje, je provjeravanje i odgovaranje na poruke e-pošte, a slijedi slušanje glazbe na mobitelu. Ovu analizu na uzorku od 16.250 osoba proveo je proizvođač videoigara, tvrtka Sega.

Ranije ankete pokazale su da su Japanci jedni od najžešćih korisnika mobitela, a njih čak 85 posto posjeduje 3G mobitele opremljene pristupom internetu.

Skupina znanstvenika pronašla je donji dio čeljusti i zub čovjeka star između 1,1 i 1,2 milijuna godina. Ostatci su pronađeni na poznatom nalazištu Atapuerca u Španjolskoj i najstariji su dokaz o životu čovjeka u Europi. Znanstvenici pretpostavljaju da se radi o ostatcima ženske osobe, a pronašli su i ostatke kamenog oruđa i životinjske kosti.

BBC Vijesti:

Scientists have discovered the oldest human remains in western Europe.

A jawbone and teeth discovered at the famous Atapuerca site in northern Spain have been dated between 1.1 and 1.2 million years old.

The finds provide further evidence for the great antiquity of human occupation on the continent, the researchers write in the journal Nature.

Scientists also found stone tools and animal bones with tell-tale cut marks from butchering by humans.

It gives us confidence that Europe was not left out of the picture of the spread of early humans

Prof Chris Stringer, Natural History Museum
The discovery comprises part of a human's lower jawbone. The remains of seven teeth were found still in place; an isolated tooth, belonging to the same individual, was also unearthed.


Its small size suggests it could have belonged to a female.

The find was made in the Sierra de Atapuerca, a region of gently rolling hills near the Spanish city of Burgos which contains a complex of ancient limestone caves.


See one view of human evolution
These caves have yielded abundant, well-preserved evidence of ancient occupation by humans and have been designated a Unesco World Heritage Site.

The new remains were unearthed at the archaeological site of Sima del Elefante, which lies just a few hundred metres from two other locations which have yielded remains of early Europeans.

"It is the oldest human fossil yet found in Western Europe," said co-author Jose Maria Bermudez de Castro, director of Spain's National Research Centre on Human Evolution (CENIEH) in Burgos.

Ancient migration

Dr Bermudez de Castro told BBC News that the latest find had anatomical features linking it to earlier hominins (modern humans, their ancestors and relatives since divergence from apes) discovered in Dmanisi, Georgia - at the gates of Europe.


Several teeth were preserved with the jaw
The Georgian hominins lived some 1.7 million years ago and represent an early expansion of humans outside Africa.

The researchers therefore suggest that Western Europe was settled by a population of hominins coming from the east.

Once these early people had "won the West" they evolved into a distinct species - Homo antecessor, or "Pioneer Man", say the scientists.

The scientists now plan to investigate whether Pioneer Man might have been ancestral to Neanderthals and to even our own species Homo sapiens.

"In terms of European prehistory, this [find] is very significant," said Professor Chris Stringer, research leader in human origins at London's Natural History Museum.

The timing of the earliest human habitation in Europe has been controversial.

"The earliest hominins outside Africa are those from Dmanisi in Georgia. After that, we have occupations in Europe, but the ages are not very precise. They are also without hominin [remains]," said Dr Marina Mosquera, a co-author from the Rovira i Virgili University in Tarragona, Spain.

Reliable date

The Spanish researchers used three different techniques to date the new fossils: palaeomagnetism, cosmogenic nuclide dating and biostratigraphy.

The researchers said the new find represented the earliest reliably dated evidence of human occupation in Europe.

"What we have are the European descendents of the first migration out of Africa," said Dr Mosquera.

Professor Stringer said that until more material was discovered from Atapuerca, he was cautious about assigning the new specimen to the species Homo antecessor.

But he added: "However the specimen is classified, when combined with the emerging archaeological evidence, it suggests that southern Europe began to be colonised from western Asia not long after humans had emerged from Africa - something which many of us would have doubted even five years ago."

"It gives us confidence that Europe was not left out of the picture of the spread of early humans. Early humans got to Java and China by 1.5 million years ago and certainly some of the animal remains found at those Asian sites are found in Western Europe too."

He explained that the people at Sima del Elefante had made primitive stone tools and would have had relatively small brains. The outside of the jawbone had some primitive anatomical features, but the inside displayed some more advanced characteristics, he added.

This suggested they may have been evolving towards humans which are known from much later in time, such as Homo heidelbergensis.

Zbog globalnog zagrijavanja, komad leda veličine sedam Manhattana odvojio se od Atlantika, priopćili su znanstvenici.

Satelitske snimke pokazuju razdvajanje oko 300.000 kvadratnih metara ledenjaka na zapadnom Antarktiku koje je počelo u veljači.

‘To je rezultat globalnog zagrijavanja’, rekao je znanstvenik David Vaughan.

‘Ovo je događaj koji se ne viđa često’, rekao je Ted Scambos iz National Snow and Ice Data Centra u Coloradu koji je nakon što je primjetio odvajanje ledenjaka odlučio snimiti ovaj događaj.

Ovakva odvajanja ledenjaka sve su češća.